Katolički puk Rame i okolnih mjesta već tri stoljeća štuje usamljeni grob na Kedžari, usred planine Vrana, kao sveto mjesto. U njemu, prema predaji, počiva tijelo Dive Grabovčeve koju je, u cvijetu mladosti, ubio razuzdani turski plemić jer se suprotstavila njegovoj pohoti. Kronika i martirologij Franjevačkog samostana na Šćitu ne spominju Divinu mučeničku smrt. Samo ju je ramski puk u nemirnom tijeku legendom spašavao od zaborava. Početkom dvadesetog stoljeća arheolog Ćiro Truhelka otvorio je grob na lokalitetu Kedžara (tur. djevojka) u Vranu i znanstveno potvrdio da u njemu leže kosti mlade krasotice.
Otkriće groba nije bilo poput drugih. Kao što su se ramske djevojke kušane kakvim zlom s Divinog groba vraćale drugačije, utješene i ohrabrene, tako se i znameniti arheolog s Divina groba vratio dirnut. O tome svjedoči njegov zapis objavljen u knjizi Djevojački grob. Lijepim i jednostavnim jezikom ispripovijedana je narodna legenda o nezaštićenoj djevojci i moćniku koji je vjerovao da se silom može svega domoći.
Franjevački samostan Rama-Šćit objavio je Truhelkinu knjigu (četvrto izdanje!). Na pregradnim listovima knjige objavljene su fotografije Rame koje su snimljene na staklu 1936. godine.
Ćiro Truhelka (Osijek, 2. veljače 1865. - Zagreb, 18. rujna 1942.), hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti. Povijest umjetnosti i arheologiju završio je u Zagrebu. Bio je kustos Strossmayerove galerije u Zagrebu, te kustos i direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Pisao je o prapovijesnim, rimskim i srednjevjekovnim nalazima, o turskim ispravama, stećcima, rimskom i srednjevjekovnom novcu, bosančici, a bavio se i albanologijom. Uređivao je časopis Glasnik Zemaljskog muzeja.
