Objavljeno: Dnevni list, 3. 12. 2011.
Razgovarao: Dalibor Drlje
MOSTAR - Ministar prometa i veza HNŽ-a Ilija Cvitanović u intervjuu za Dnevni list govori o stanju prometa u županiji, postojećim problemima, planovima i idućim aktivnostima.
Kakvo je stanje u Ministarstvu prometa i veza HNŽ-a?
- Još uvijek sagledavam stanje koje sam zatekao nakon odlaska mog prethodnika ministra Borisa Babića te vas molim da me razumijete ako kažem da još uvijek ne mogu govoriti o svim pojedinostima vezanima za rad Ministarstva. Moram ovom prigodom reći kako je naša primopredaja bila vrlo korektna. U nekoliko idućih dana, a to je i intencija predsjednika Vlade gospodina Denisa Lasića, svi ministri će morati sačiniti jedno cjelovito izvješće o tome što smo zatekli i na tome intenzivno radim, te ću nakon završenog tog posla i vama moći konkretnije odgovoriti. U svakom slučaju, čini mi se da su ljudi zaposleni u mom ministarstvu, bilo službenici ili namještenici, zaposlenici s dugogodišnjim iskustvom, tako da sam uvjeren u kvalitetan budući rad.
Koje ste probleme zatekli u resoru?
- Prometna infrastruktura u našoj županiji mogla bi biti i bolja. Podsjetit ću kako živimo u županiji koja zauzima oko 4500 četvornih kilometara. Ipak, na toliku površinu nemamo pretjerano velik broj regionalnih cesta, a ono što ih ima, nisu u najboljem stanju. Međutim, kako je proračun iz godine u godinu u lošijem stanju, kako se sredstva za ceste kontinuirano umanjuju, tako i naše ceste ne doživljaju potrebna saniranja i rekonstrukciju. Unatoč takvom stanju, moji prethodnici, od kolega Krasića i Babića, ulagali su maksimalan napor da se našim sudionicima prometa osiguraju adekvatni uvjeti za vožnju. Na tom tragu nastavit ću i ja. Zaključit ću, stanje nije onakvo kako bih htio da bude, ali ono je u svakom slučaju zadovoljavajuće s obzirom na sredstva kojima ministarstvo raspolaže.
Podsjetit ću naše čitatelje da mi imamo na prostoru županije 396 kilometara regionalne ceste koja je izričita nadležnost ministarstva kojem sam na čelu. Dakle, za samo jedan metar kvalitetnog održavanja potrebna su iznimno značajna sredstva. Zamislite koliko nam novca treba za kvalitetno održavanje 396 kilometara regionalnih cesta.
Gdje je najzapuštenija prometna infrastruktura u županiji? U kojoj općini su ceste u najgorem stanju?
- Mislim kako bi poseban naglasak u ovom trenutku, i u prvoj godini mandata, trebali staviti na cestu Mostar - Čitluk - Međugorje. Ta prometnica je jedna od najfrekventnijih i na njoj se uvijek ponešto radilo, ali ona uistinu treba jednu kvalitetnu cjelovitu rekonstrukciju. Prometnice u Gradu Mostaru, također, u okviru onoga što je naša nadležnost, trebaju određene zahvate i na tom poslu očekujem suradnju s nadležnima u Gradskoj upravi. Isto tako, Stolac je u svojevrsnoj prometnoj izolaciji te je tu potrebno činiti korake naprijed. Naravno, treba povesti računa i o našim sjevernim općinama. Podsjetit ću, općina Konjic je prostorno najveća općina, ne samo u našoj Županiji, nego i u cijeloj BiH i svakako je potrebno ulagati u održavanje prometnica na njenom prostoru. Isto bih mogao reći i za općinu Jablanica, Čapljina i Neum. Na kraju, spomenut ću općinu iz koje dolazim i prometnicu Rama - Tomislavgrad koja je nama s područja Rame, ali i ljudima iz središnje Bosne, najbliži izlaz prema Republici Hrvatskoj. Na toj prometnici su započeti radovi i oni će svakako biti nastavljeni. Ovom prilikom želim posebno istaknuti kako ću s predsjednikom Vlade tražiti da obiđemo sve općine na čijem prostoru postoje akumulacije i da obavimo razgovore s Elektroprivredom BiH i Elektroprivredom HZ HB, gdje ćemo tražiti da i oni značajnije sudjeluju u saniranju prometnica u našoj Županiji. Nije dobro da na tom poslu sudjeluju samo Vlada ili poneka federalna institucija, ako je poznata činjenica da je izgradnja akumulacija u značajnoj mjeri utjecala na prometnu infrastrukturu u nekim našim općinama. Moramo zajednički poraditi na tom poslu. Također, želio bih naglasiti da su pojedine ceste u županiji već prešle, po ukupnom dnevnom prometu, razinu regionalnih cesta, kao što je cesta Mostar - Čitluk - Međugorje. Tražit ćemo da se kategorizira kao magistralna cesta, kako bismo za njeno održavanje i saniranje mogli tražiti sredstava drugih razina vlasti. Po svim parametrima ona zaslužuje biti magistralna cesta.
Što je s autocestom? Kad možemo očekivati prve kilometre?
- Dakle, što se autoceste tiče, to je jedan od značajnih i vrlo bitnih problema, koje imamo u odnosima s Federacijom BiH. Radi se o pokušaju izmještanja već isprojektiranih dijelova autoceste koja bi išla južnim dijelom BiH, kroz Hercegovinu i većinska hrvatska područja. Zbog čega se radi izmještanje, struka nije mogla dati odgovor. Ovih dana imali smo niz kontakata s predstavnicima međunarodne zajednice, koji su, također, ostali začuđeni pokušajima izmještanja autoceste s već ranije projektiranog pravca. Takva nastojanja moramo osporiti, a osobito što bi takva aktivnost višestruko povećala sve troškove projektiranja i gradnje. Također, za više godina prolongirala bi se izgradnja autoceste na ovom području, što je nekima očito i cilj .Zbog svega navedenog uvjeren sam da će se autocesta graditi kako je struka prvotno predvidjela i da će svi koji žele dobro ovom kraju, podržati mišljenje struke. Kao ministar htio bih dodati još nešto jako bitno. Zamislite, autocesta od Ivan sedla do Neuma prolazi kroz HNŽ, a ne kontaktira se Ministarstvo prometa i veza. Smatram da je to zaista nepojmljivo i jedna ružna poruka. Ipak, autocesta se mora raditi i mora osigurati da taj krucijalni projekt bude izvan dnevnih politika.
Što je s cestom koja spaja Rujište s Boračkim jezerom na kojoj je asfaltiran tek jedan kilometar?
- I to je pitanje koje me očekuje u ovom mandatu. Radit ćemo na tome, ali uvijek uzimajući u obzir prioritete i po broju ljudi na određenom prostoru, ali i frekvenciji prometa. Svjestan sam kako je ova prometnica važna za razvoj turizma u našoj Županiji, pa ćemo i to uzeti u obzir pri izradi naših planova za gradnju i održavanje prometnica u našoj nadležnosti. Sa suradnicima i direktorom Uprave za ceste Kemalom Šoljićem, s kojim imam odličnu suradnju, poradit ću na tome da se i takvim prometnicama posveti pozornost, ali naravno limitiranim sredstvima koja možemo uložiti.
Kako funkcioniraju stvari u novoj Vladi HNŽ-a?
- Iskoristit ću prigodu pohvaliti rad nove Vlade. Vrlo je dinamičan, konstruktivan, kolegijalan. Zahvalio bih se kolegama na vrlo korektnoj suradnji. S moje strane, predsjednikovo nastojanje da budemo tim ima moju bezrezervnu potporu i dat ću sve od sebe da ova Vlada na najbolji način odgovori izazovima koji stoje pred nama.
Biografija
Rođen je u Rami. Ima 35 godina, oženjen je i otac dvoje djece. Završio je Franjevačku klasičnu gimnaziju, a potom Ekonomski fakultet u Zagrebu. Od osnutka član je HDZ-a 1990.
